Vodene kozice (lat. varicella)

Vodene kozice predstavljaju akutnu sistemsku infekciju koju uzrokuje varicella-zoster virus. Jedna je od najčešćih zaraznih bolesti djece, i uglavnom se pojavljuje između 1. i 7. godine života, no moguće je obolijevanje i kasnije, ali i ranije.

Bolest se najčešće javlja u epidemijama, u zimu i rano proljeće, pogotovo u vrtićima i školama. Varicella-zoster virus spada u skupinu herpesvirusa (humani herpes virus tip 3)i širi se kapljičnom infekcijom ili dodirom s oboljelim, odnosno tekućinom iz mjehurića. Bolesnik je zarazan oko 48 sati prije prve kožne promjene pa sve dok se zadnja eflorescencija ne pretvori u krustu. Prijenos preko osoba koje imaju imunost na vodene kozice nije moguć. Od zaraze pa do izbijanja prvih simptoma uglavnom prolazi  11 do 15 dana. Jednom preboljena bolest ostavlja doživotnu imunost.

Simptomi vodenih kozica

Vodene kozice započinju blagom glavoboljom, vrućicom i slabosti te za dan, dva na koži počinje izbijati osip. Osip izbija na mahove, prvo na trupu te na licu i vlasištu, potom i na ostalim dijelovima tijela. Osip se nakon nekoliko sati pretvara u vodenaste mjehuriće. Vezikule – vodeni mjehurići, ispunjeni su tekućinom s obrubom crvenila koje vrlo često svrbe. Vezikule se potom suše i pretvaraju u kraste. Osip izbija oko 5 dana, te u tom vremenu na koži mogu primjetiti sve faze bolesti. Osip može biti oskudan, no može biti i vrlo jak te se lezije mogu pojaviti i u ustima, očima, te na  vaginalnoj i rektalnoj sluznici.

Moguće i komplikacije

Bolest je uglavnom blagog tijeka, no moguće su komplikacije kao što su sekundarne infekcije mjehurića (stafilokokom ili streptokokom), pneumonija – kod odraslih i imunonekompetentne djece, postinfekcijski encefalitis te Reyeov sindrom. Ipak, na svu sreću, teže komplikacije su rijetke, pogotovo u dječjoj dobi.

Liječenje je simptomatsko sve dok se tijelo ne riješi virusa. Djeca bi trebala ostati kod kuće, barem dok se svi mjehurići ne pretvore u kraste – kao mjera prevencije. Uobičajeno vrijeme izostanka iz škole ili vrtića je oko dva tjedna. Za  snižavanje temperature preporuča se paracetamol (acetilsalicilnu kiselinu bi trebalo izbjegavati kod vodenih kozica zbog povezanosti s mogućim komplikacijama) . Iako postoji mogućnost liječenja antivirusnim lijekovima, ono se ne preporučuje kod inače zdrave djece.  Njihova upotreba opravdana je kod posebnih skupina – odraslih osoba, osoba oslabljelog imuniteta, trudnica i dr.

Kako bi se smanjila  mogućnost sekundarne infekcije mjehurića,potrebo je pridržavati se određenih pravila - djecu bi trebalo redovito kupati, te održavati ruke, odjeću i posteljinu čistima. Nokti bi također trebali biti uredno podrezani.

Ublažiti svrbež!

Svrbež kod vodenih kozica može biti vrlo jak i potrebno ga je ublažiti jer upravo češanje pogoduje nastajanju sekundarnih bakterijskih infekcija. Tradicionalno su se prepisivale kupke u hipermanganu za antiseptički učinak te tekući puder s anestezinom za ublažavanje svrbeža. Kupke u hipermanganu nisu prikladne za osobe sa suhom kožom te ih pogotovo treba izbjegavati u djece s atopijskim dermatitisom. Tekući puder s anestezinom se ne preporuča za korštenje na djeci ispod sedam godina i sve više se izbjegava preporučavati i zbog okluzivnog djelovanja, koje može pogodovati inficiranju mjehurića. Svrbež također pogoršavaju vrućina i znoj.

Za olakšavanje svrbeža bilo bi najbolje koristiti neke blage, prirodne pripravke koji se nanose lokalno i neće naškoditi i onako osjetljivoj i tankoj dječjoj koži. Kao jedan od vrlo zanimljivih sastojaka, sve više se spominje zob. Toj iznimnoj žitarici svakim danom se pripisuje sve više pozitivnih karakteristika i dobrobiti za zdravlje, no ono što je već dugo poznato jest da kad se nanosi na kožu, zob ima dermoprotektivno, protuupalno i umirujuće djelovanje.

Tretiranje kože

Kožu bi trebalo  tretirati proizvodima koji imaju lagano antiseptičko i umirujuće djelovanje. Kraste će same otpasti najčešće za desetak dana do dva tjedna i ukoliko je sve prošlo bez komplikacija, dugotrajnih ožiljaka ne bi trebalo biti. Kožu se može nastaviti mazati redovito s hidratantnom, laganom i umirujućom kremom.

Ono što je najbitnije za jest pratiti stanje djeteta, pomoći mu ublažiti simptome te ukoliko se pojave neki neuobičajeni simptomi  kao što su povraćanje, preosjetljivost na svjetlo, agresivnost, ako temperatura ne prestaje i ako mjehurići sadrže gnoj potrebno je odmah potražiti pomoć liječnika.

Boyd G, Heaton PA, Wilkinson R, Paul SP. Nursing management of childhood chickenpox infection. Emerg Nurse. 2017;25(8):32-41.

Tunbridge AJ, Breuer J, Jeffery KJM. Chickenpox in adults e Clinical management. Journal of Infection. 2008;57:95-102.