Zrela životna dob

Često se pojam starenja veže za stare i onemoćale osobe. No u današnje vrijeme, kada su medicina i životni uvjeti toliko napredovali da se životni vijek značajno produljio, sve veća je potreba da organizam ostane u formi, spreman za sve izazove koje ga još čekaju.

Starenje je prirodni proces koji je nemoguće zaustaviti – najvažnije je u svakom životnom dobu prepoznati potrebe i mogućnosti tijela te sukladno tome slijediti znakove koje nam tijelo daje. Iako je to vrlo individualno, u literaturi se ističe da prvi znakovi starenja, polagano smanjivanje fizičkih funkcija, počinju već iza 45. godine života. Fizičke procese uvijek prate i psihološki procesi pa se tako mijenjaju pogledi na život, revidiranje postignutog, želje za promjenom životnog stila  i sl. Vrlo bitno je istaknuti, iako je prihvaćeno da su pedesete godine granica kad se organizam počinje mijenjati,  da svaka osoba ima svoj biološki sat, u svakoj osobi postoji niz faktora – od genetike, stila života, stanja duha i mnogih drugih koji utječu na starenje.

Znakovi starenja

Znakovi starenja vrlo su uočljivi na našem najvećem organu – koži. Ona postaje vrlo suha i tanka s dubokim borama i često izraženim mrljama – hiperpigmentacijama.  Kosa sijedi, i sve je tanja. No promjene u organizmu možda nisu tako očite, ali je od ključne važnosti pratiti ih. Pretpostavlja se da starenje organizma događa kada normalan životni proces – odumiranja stanica koje se zamjenjuju novim stanicama više nije toliko učinkovit. Niti jedan sustav u tijelu nije toga pošteđen. Smanjuju se funkcije pluća, srca i krvnih žila, u probavnom sustavu su vidljive promjene, mišićno-koštani sustav slabi, te se događaju degenerativni procesi u mozgu.

Uz obavezne i redovite sistematske preglede kod doktora, za koje ne smije biti isprike, potrebno je prilagoditi stil života. Usporiti tempo, izbjegavati stres, kretati se što više na svježem zraku i pravilno se hraniti. Kao i svim drugim dobnim skupinama preporuča se uzimati određene dodatke prehrani koji  podižu imunitet i osiguravaju tijelu dnevne doze vitamina i minerala. Za imunitet tu je danas nezaobilazni beta glukan, vitamin C, vitamini B skupine, minerali cink i kalcij i dr. Potrebno je posebno istaknuti određene molekule koje su u organizmu potrebnije ili opadaju upravo s godinama pa bi ih također trebalo uključiti.

Stanična energija i koenzim Q10

Jedna od takvih molekula jest koenzim Q10 ili ubikinon, u organizmu ima svrhu kataliziranja biokemijskih reakcija. Količina koenzima Q10 se već u četrdesetim godinama smanjuje za 30% dok se u šezdesetim godinama ta brojka udvostručuje. Koenzim Q10 nalazi se u stanicama i ima vrlo bitnu funkciju u respiratornom lancu koji je ključan za dobivanje stanične energije, odnosno ATP-a (adenozin-trifosfata).  ATP je ključan za sintezu proteina, kontrakcije mišića, prijenos molekula u stanicu i za puno drugih biokemijskih reakcija bez kojih život ne bi bio moguć.Dodatak koenzima Q10 se preporuča za zaštitu kardiovaskularnog sustava, kod umora i iscrpljenosti te ima snažno antioksidativno djelovanje.

Jedna od najzvučnijih kombinacija vitamina i minerala koja se veže uz zrelu dob zasigurno je kalcij i vitamin D. Izuzetno važan tijekom cijelog života, kalcij je potreban za održavanje normalnih kostiju. 99% kalcija u našem organizmu nalazi se u kostima i zubima. Unošenje dovoljnih količina kalcija, što kroz prehranu, što kroz dodatke prehrani, ključno je za prevenciju osteoporoze. Osteoporoza je metabolička bolest koja najčešće pogađa žene u postmenopauzi. Karakterizira je progresivan gubitak koštane mase po jedinici volumena, a posljedice su česti prijelomi. Vitamin D, poboljšava apsorpciju kalcija te doprinosi održavanju normalnih kostiju.

Francuski paradoks

U posljednje vrijeme se antioksidansi posebno ističu kad se govori o zaštiti organizma odnosno stanica. Zanimljiv je tzv. francuski paradoks gdje je primijećeno kako Francuzi imaju manji postotak obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti od drugih naroda. Taj fenomen se veže uz umjereno konzumiranje crnog vina. Antioksidativni spojevi u grožđu, odnosno vinu spadaju u skupinu polifenola. Jedan od polifenola i izrazito snažan antioksidans je svakako resveratrol.  Jedan od najboljih izvora resveratrola, uz grožđe, jest azijska biljka - Japanski dvornik. Resveratrol pomaže zaštiti srca i krvih žila, te se u istraživanjima pokazalo da korištenje resveratrola ima potencijal kod osoba s dijabetesom i s Alzhemerovom bolesti.